Žene u BiH nose 6,5 puta veći teret neplaćenog rada – bez promjene sistema napredak će biti spor

Studija pod nazivom "Žene u upravnim odborima u Bosni i Hercegovini: Unapređenje rodne ravnopravnosti u korporativnom odlučivanju" zasniva se na analizi 2.717 srednjih i velikih kompanija, koje zajedno ostvaruju više od 85 posto ukupnih prihoda u zemlji, što je čini jednim od najobuhvatnijih presjeka korporativne ekonomije BiH do sada.

Tri četvrtine kompanija bez ijedne žene u upravi

Rezultati istraživanja pokazuju poraznu sliku: u gotovo tri četvrtine analiziranih kompanija ne postoji nijedna žena u upravljačkim strukturama. O razlozima takvog stanja govorila je osnivačica Women on Boards Adria, Biljana Braithwaite.

"Cilj istraživanja bio je da potvrdimo ono što smo naslućivali, ali i da to potkrijepimo podacima koji dolaze iz samog srca ekonomije. Ovo nije slučajan uzorak – ovo je realna slika stanja u Bosni i Hercegovini", naglasila je Braithwaite.

Kako je pojasnila, uzroci rodne neravnopravnosti su višeslojni – od duboko ukorijenjenih društvenih stereotipa, preko izazova usklađivanja poslovnog i privatnog života, do nedostatka sistemske podrške, mentorstva i profesionalnih mreža.

"Žene često nemaju pristup neformalnim mrežama koje muškarci koriste za napredovanje. Još je zabrinjavajuće da su žene u 90 posto slučajeva prisutne u upravnim odborima, dok su tek u 10 posto nadzornih odbora – onih u kojima se donose dugoročne strateške odluke", istakla je.

Problem nije znanje, već pristup

Predstavnica UN Women u BiH, Jo-Anne Bishop, naglasila je da problem nije u kompetencijama žena, već u načinu na koji je sistem oblikovan.

"Žene u Bosni i Hercegovini imaju izuzetno dobro obrazovanje, ekspertizu i profesionalno iskustvo. Ne stoji argument da nisu kvalifikovane – prepreke su sistemske", kazala je Bishop.

Kao ključne barijere navela je netransparentne procedure imenovanja, oslanjanje na neformalne mreže, te neravnomjernu raspodjelu neplaćenog rada i brige.

"Žene i dalje snose najveći teret neplaćenog rada. Naše analize pokazuju da žene provode 6,5 puta više sati u neplaćenoj njezi nego muškarci. Bez fleksibilnih radnih politika i promjene društvenih normi, napredak će biti spor", upozorila je.

Vlast kao ogledalo društva

Ministar rada i socijalne politike FBiH, Adnan Delić, priznao je da ni institucije vlasti ne predstavljaju pozitivan primjer kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti.

"Nedovoljan je broj žena na ministarskim pozicijama, ne samo u Vladi Federacije, već i na svim nivoima vlasti u BiH", rekao je Delić.

Govoreći o reformama, ministar je najavio značajne izmjene Zakona o radu, kojima će se po prvi put ugraditi EU direktive o balansu privatnog i poslovnog života.

"Pooštrili smo mjere zaštite žena od diskriminacije. Zabranjujemo otkaze trudnicama i porodiljama, uvodimo fleksibilnije modele rada i jačamo pravnu zaštitu", naglasio je.

Posebno je istakao da bez obavezujućih zakonskih rješenja nema stvarnih promjena.

"Sve što nije obavezujuće ostaje mrtvo slovo na papiru. Ako želimo promjenu, moramo imati jasne, obavezujuće mjere – uključujući kvote u upravljačkim strukturama", poručio je.

Tokenizam umjesto suštinskih promjena

Studija upozorava i na fenomen tzv. tokenizma – simboličnog uključivanja žena. U kompanijama koje imaju žene u rukovodstvu, najčešće je riječ o samo jednoj ženi, dok svega 0,61 posto kompanija ima pet ili više žena na upravljačkim pozicijama.

U poređenju s prosjekom Evropske unije, gdje žene čine oko jedne trećine menadžerskih pozicija, BiH i dalje značajno zaostaje.

"Kvote same po sebi nisu cilj, već sredstvo. Zemlje koje su uvele obavezne kvote zabilježile su brz i mjerljiv napredak", naglasila je Bishop, dodajući da rodno uravnoteženi odbori donose bolje poslovne rezultate i veću otpornost kompanija.

Ravnopravnost kao ekonomska, a ne samo društvena tema

Istraživanje pokazuje da 88 posto vlasnika kompanija smatra da su žene imale pozitivan uticaj na poslovanje, posebno u segmentima komunikacije, empatije i transparentnosti.

"Ovo nije žensko pitanje – ovo je pro-biznis agenda. Inkluzivnije i balansiranije upravljanje znači bolje poslovanje i prosperitetnije društvo", zaključila je Braithwaite.

Sagovornici su se složili da bez promjene društvenih narativa, jačanja institucionalne podrške i političke volje, Bosna i Hercegovina rizikuje da još decenijama ostane na začelju Evrope kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u biznisu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad